fbpx
Select Page

Veliki intervju s Braćom Sinković: Znamo da samo upornim trudom i radom možemo napraviti dobar rezultat

by | 13.12.20.

Razgovarali smo sa Sinkovićima o počecima njihove sportske karijere, motivaciji za treninge, utjecaju krize na veslanje i ambicijama za budućnost.

Martina i Valenta Sinkovića zaista ne trebamo puno predstavljati, jer vjerujemo kako svaka osoba u Hrvatskoj, ali i šire, zna da je riječ o iznimno discipliniranim, upornim i talentiranim veslačima, čiji predani rad može svima nama poslužiti kao inspiracija (neovisno o tome iz koje branše dolazimo). Ipak, spomenut ćemo kako se radi o ponajboljim hrvatskim sportašima koji su osvojili europske, svjetske i olimpijske naslove, a cilj im je pobijediti i na nadolazećim Olimpijskim igrama u Tokiju te na taj način postati prva posada koja je u istom sastavu nakon dvojca na pariće, osvojila i dvojac bez kormilara.

Kako ste se počeli baviti veslanjem i na koji način ste se odlučili upravo za tu disciplinu?

Martin: Naš najstariji brat Matija je prvi počeo veslati 1999. godine, kada je veslanje vidio na televiziji te se i sam poželio okušati u tom sportu. Točnije, na televiziji je vidio kajak te je zamolio mamu da ga odvede u klub. Srećom mama je pogriješila i odvela ga u veslački klub, a upravo je ovo primjer kako ništa u životu nije slučajno. Uskoro nakon njega sam krenuo i ja, a Valent nam se pridružio 2000. godine. Moramo napomenuti kako su roditelji nas trojicu braće uvijek poticali na bavljenje sportom te su željeli da se okušamo u što više njih. Također bili su nam velika podrška i pomoć pri organizaciji.

Jeste li se tijekom odrastanja bavili još nekim sportom?

Martin: Tijekom odrastanja sam se bavio gimnastikom i vaterpolom.

Valent: Također sam se bavio gimnastikom, ali i nogometom.

Nedavno ste osvojili srebro na Europskom prvenstvu u Poznanu. Jeste li zadovoljni ostvarenim rezultatom i kako gledate na navedeni nastup sada kada su se dojmovi slegli?

Martin: Zadovoljni smo rezultatom, ali mislim da smo mogli bolje i zato vjerujem da nam je to dobar poticaj za sljedeću olimpijsku godinu.

Valent: Mislim da u tom dijelu godine nismo bili u top formi s obzirom na sve čudne okolnosti koje prate 2020. Teško je bilo održati motivaciju, ali smo, generalno gledajući cijelu godinu, zadovoljni kako smo napredovali.

Koliko je globalna epidemiološka situacija utjecala na vas u profesionalnom smislu?

Martin: Kao na sve sportaše, ali i ostale profesije, pandemija je definitivno utjecala i na nas. Posebno je bilo teško kontinuirano trenirati u novim uvjetima, jer nismo znali za što se pripremamo i hoće li u konačnici biti natjecanja. Zapravo je sve bilo neizvjesno, jer ne znaš kakvu formu tempirati i što te naposljetku čeka. Ova situacija je pravi pokazatelj kako je ljudima puno lakše kada imaju jasan cilj, a mi nismo bili u mogućnosti imati ga. Kao što sam već prethodno rekao bilo je doista teško tempirati formu, jer nismo znali ako uopće bude natjecanja, kada će to biti.

Valent: Kao što je Martin već rekao, globalna epidemiološka situacija je jako utjecala na nas kao i na sve ostale sportaše. Većina natjecanja je bila otkazana, a nisu se održale ni Olimpijske igre u Tokiju. Upravo je iz spomenutih razloga bilo jako teško motivirati se i trenirati. U proljeće kada su nam bili zabranjeni treninzi, doma smo imali sobne bicikle i ergometre pa smo na taj način održavali kondiciju. Kada nema natjecanja teže je ostati u vrhunskom treningu, ali smo unatoč tome dobro trenirali te smo zadovoljni razinom do koje smo došli.

Možete li nam opisati kako izgledaju vaši treninzi i pripreme za velika natjecanja?

Martin: Tada treniramo 12 puta tjedno, bez dana odmora, a četvrtkom i nedjeljom smo slobodni popodne. Svako jutro, ako nam to dopuste vremenski uvjeti, imamo veslanje na vodi, a ako ne možemo veslati na vodi, onda smo u klubu. Ponedjeljkom, srijedom i petkom poslijepodne odradimo teretanu, a utorkom i subotom trčanje, bicikl i slično.

Valent: Za najveća natjecanja idemo na pripreme, najčešće na Peruču kod Sinja i tada treninge više baziramo na veslanju, a manje na teretani i biciklu. To budu dugi veslački treninzi u sklopu kojih radimo na tehnici i izdržljivosti, zapravo riječ je o jako intenzivnom radu. Naš trener Nikola Bralić je izvrstan trener, koji pomno isplanira svaki trening. Uvijek nam zapisuje vremena, prolaze i rezultate, tako da mu u potpunosti vjerujemo te se prepuštamo njegovu vođenju.

Kako učiniti treninge zabavnima, jer ponekad se čini mentalno naporno svaki dan ponavljati istu rutinu?

Martin: Nijedan trening nije isti, kao što niti jedan dan nije isti. Ponekad je zaista teško održati koncentraciju, kao i samu želju za treningom, ali znamo da samo upornim trudom i radom možemo napraviti dobar rezultat. Vjerujem da svi ponekad imamo dane kada samo želimo biti doma i ne raditi ništa, ali moramo se pokrenuti. Kao što svi drugi ljudi moraju ići na posao, tako mi moramo ići na trening, jer je to naš posao. Moram napomenuti kako su nam pobjede i osvajanja odličja najveća i najbolja motivacija. Naravno da nije uvijek lako i da ponekad rutina zna biti najgora, ali svjesni smo da samo ponavljanjem zaveslaja možemo biti najbolji.

Valent: Većina ljudi zapravo ne zna da je veslanje dosta tehnički sport, jer je riječ o disciplini koja se bazira na ponavljanju istog pokreta. Za vrijeme veslanja uvijek razmišljamo o nekom tehničkom detalju, nešto korigiramo u zahvatu, tako da ne mislimo na svaki zaveslaj i koliko ih još ima, nego mislimo na ono što trebamo raditi i uvijek se veselimo nečem novom što moramo poboljšati. Najvažnije, oboje volimo taj sport, a veslanje se ne može trenirati ako se ne voli.

Što najčešće jedete za doručak dok trenirate?

Martin: Najčešće doručkujem zobene pahuljice i voće.

Valent: U blender stavim zobene pahuljice, chia i lanene sjemenke, malo tamne čokolade, šumsko voće. Uglavnom, što god se nađe pod rukom.

Koja vam je najdraža serija uz koju odmarate od treninga?

Martin: Supruga i ja najviše volimo gledati Prijatelje i Teoriju velikog praska. Navedene serije su nam najdraže, jer su zabavne i opuštajuće, a nakon napornog dana nam dobro dođe nešto neopterećujuće.

Valent: Preferiram dokumentarne filmove, ali ponekad pogledam i neku humorističnu seriju za opuštanje poput Teorije velikog praska. Zadnja serija koju sam gledao je Formula 1: Drive to Survive!

Odakle crpite silnu disciplinu i motivaciju koje naposljetku donose vrhunske rezultate? Imate li vi ponekad krize i, ako da, na koji ih način rješavate?

Martin: Naravno da kao i svi ostali imamo krize i da nam je ponekad dosta svega, ali kako takav period dođe, tako i prođe. Nemamo nekakve posebne trikove kako se rješavaju krize, jer smo svjesni da su one sastavni dio života te da na putu do vrha nije uvijek sve samo dobro. Ponekad svi imamo izazove koje moramo premostiti.

Valent: Najveća motivacija nam je to što volimo veslanje, svakodnevni trening i to što radimo. Naravno da nam ponekad dođu trenuci kada nam se ne da ustati ni otići na trening, naročito kada je loše vrijeme, ali u takvim situacijama se zapravo izgrađuju šampioni. Znamo da ako i dalje želimo biti uspješni i ostati na vrhu (što je ujedno najzabavnije) onda moramo prebroditi teške trenutke. 

Tko vam je sportski uzor?

Martin: Nemam jedan poseban uzor, jer smatram da bi bilo toliko nepravedno izdvojiti samo jednu osobu. Uzor su mi svi ljudi koji postižu rezultate svojim trudom i vrijednim radom.

Valent: Ima jako puno dobrih sportaša, ali izdvojio bih Rogera Federera. Iako se moramo složiti da su nam na karijeru najviše utjecali Iztok Čop i Luka Špik, od kojih smo naučili tako puno trenirati, a isti su nam pokazali kako se sve može.

Kako danas, 10 godina nakon, gledate na osvajanje titule svjetskih prvaka u četvercu na Novom Zelandu 2010. godine? To je bila vaša prva velika medalja i sigurni smo da su emocije nakon jednog desetljeća i dalje jednako pozitivne i snažne?

Martin: Naravno da su emocije još uvijek vrlo pozitivne i snažne. Ipak je to naše prvo veliko zlato na seniorskom svjetskom prvenstvu i uvijek ćemo ga se sjećati kao jedne izuzetne pobjede. To odličje je bio početak ovog velikog niza i koliko god još osvojili medalja, ova će zauvijek biti posebna.

Valent: Prvo je zlato bilo nevjerojatno, zasigurno najveće emocije. Još uvijek se sa zadovoljstvom sjećam tog trenutka i mislim da će mi zauvijek ostati urezano u pamćenje kao jedno od najdražih natjecanja i destinacija.

Koje vam je najdraže osvojeno odličje? Radi li se možda o prethodno spomenutom naslovu svjetskih prvaka ili je ipak riječ o nekom drugom uspjehu?

Martin: Najdraže mi je zlato s Olimpijskih igara u Riju te prethodno spomenuto svjetsko zlato s Novog Zelanda.

Valent: Definitivno olimpijsko zlato, to je iznad svega, sam sportski vrh. Olimpijske igre su puno veća razina od bilo kojeg drugog veslačkog natjecanja.

Što biste poručili djeci/mladima koji žele postati profesionalni sportaši? Isplati li se školu staviti na drugo mjesto?

Martin: Tko želi postati profesionalni sportaš, mora puno trenirati i biti tvrdoglav, a povrh svega uživati u tome što radi. Preporučio bih svakako da nađu neki sport koji će voljeti, dakle, ne iz neke koristi ili slave, već da uživaju u tome što rade svaki dan.

Valent: Istina, vrlo je teško uskladiti sportske i školske obaveze, osobito kada ste već kao mladi profesionalni sportaši, no obrazovanje je važno! Ono će nam trebati kad-tad u životu. Srećom, zahvaljujući našim roditeljima, mi smo u početku uspjeli uskladiti jedno i drugo.

Imate li najdraži citat iz svijeta sporta?

Martin: Pain is temporary, glory lasts forever, George Best

Valent: I fear no one, but I respect everyone, Roger Federer

Čime biste se voljeli baviti nakon završetka aktivne profesionalne sportske karijere?

Martin: Volio bih ostati raditi u sportu, ali ne kao trener. Smatram da sam svojom dugogodišnjom karijerom stekao široko iskustvo te da mogu pomoći mladima.

Valent: Planiram ostati u sportu, je li to funkcija trenera ili nešto drugo još ne znam. Svakako planiramo veslati dosta dugo ako ne bude kakvih ozljeda, tako da taj dio još nije došao na red.

Znamo da je s obzirom na svjetsku COVID-19 situaciju gotovo nemoguće unaprijed planirati, ali možete li nam otkriti koje su vaše želje i ambicije za budućnost?

Martin: Nije tajna da je naša želja za budućnost osvojiti zlato na Olimpijskim igrama u Tokiju, a kako je upravo COVID situacija izmijenila svijet, tako mi iduće godine imamo svjetsko i europsko prvenstvo, tri svjetska kupa i Olimpijske igre. Nakon toga svega opet krećemo ispočetka te se spremamo za Olimpijske igre u Parizu.

Valent: Prva stanica su Olimpijske igre u Tokiju, pokušati osvojiti zlatno odličje te biti prva posada koja je u istom sastavu nakon dvojca na pariće, osvojila dvojac na bez kormilara. To nam je trenutno glavna motivacija i preokupacija, a svakako se veselimo svjetskom kupu  koji se 2021. godine prvi puta održava u Zagrebu.

Intervjuirala: Paola Franković

Foto: Facebook

Sviđa ti se članak? Podijeli ga: