fbpx
Select Page

Sneakerheadovi stvaraju eksploziju sekundarnog tržišta

by | 13.01.20.

Ovisnici o tenisicama gomilaju kolekcije. Statusni simbol nove generacije je šareni papak – što luđi to bolji.

Sneaker kultura proizašla iz hip hopa, skejtanja, hakla na kvartu i američkog streetweara pokazuje trend rasta i ne planira stati. Današnji klinci hustlaju u školskim dvorištima i vrte pare koje su sve češće ozbiljnije od prosječne plaće.  Neki od tih klinaca kasnije otvaraju second hand dućane ili webshopove koji prodaju limitirana izdanja popularnih patika/tenisica, hoodica i  košarkaških dresova.

S druge strane su oni koji su samo konzumenti, uživaju u kolekcioniranju tenisica, inspiriraju se njihovim dizajnom i spremni su investirati ozbiljne svote kako bi si kolekciju ojačali za još poneki par. Vole to, uživaju u svojim uredno složenim krcatim policama, imaju priče povezane sa svakim parom šuza – vežu uz njih nostalgična sjećanja. Svaki kolekcionar ima svoj omiljeni brand. Preferencije sežu od velikih igrača (Nike, Adidas i Air Jordan) pa sve do „manjih“ (Asics, New Balance, Reebok itd.) i ekstravagantnih (Adidasov Yeezy, Balenciaga, Louis Vuitton itd.).

Ubrzavanje potražnje ne jenjava i otvara se velik prostor za preprodavače. Mnogi doslovce žive isključivo od preprodaje, a profiti mogu biti iznimno visoki. Situacija u SAD-u je takva da prosječni kupac više praktički ne može doći do određenih tenisica koje izlaze u malim serijama. Sve pokupe preprodavači (resellers) čije su marže od 500% za prosječan par tenisica potpuno uobičajena stvar. Strategije su im predobro razrađene: ulaze u dućane preko poznanstva sa zaposlenicima prije ostalih smrtnika – backdooring, koriste online botove koji na webshopovima kupuju brže od bilo koje osobe ili danonoćno kampiraju pred dućanima u kojima se čeka inicijalna prodaja novog modela.

Situacija u SAD-u je takva da prosječni kupac više praktički ne može doći do određenih tenisica koje izlaze u malim serijama.

Sljedeći korak je stavljanje robe na online platforme poput StockX.com. Sve jednostavniji i funkcionalnije aplikacije koje spajaju kupce i prodavatelje omogućuju da se preprodavači mogu lako povezati s ogromnim tržištima, a uz to pružaju i provjeru autentičnosti proizvoda pa se kupci osjećaju sigurno.

Pitanje je vremena kad će veliki brandovi poput Nikea i Adidasa pokušati zagrabiti u sekundarno tržište. Preprodaja, kao globalni dio kolača ugrubo procijenjenog na 6 milijardi USD je vrlo primamljiva poslastica. U ove brojke ne ulazi tržište krivotvorina koje prema nekim procjenama višestruko premašuje legalno tržište originala. Logično, s obzirom da se cijene npr. Air Jordan modela kreću u prosjeku od 150 do 200 USD (990 do 1.320 kn) u brand storeu, a kod preprodavača, ovisno o popularnosti i rijetkosti modela, dosežu u pravilu nekoliko puta više cijene.

Što se tiče samih proizvođača, čini se da im ovo sneaker-ludilo nimalo ne smeta. Izdavanje manjih serija tenisica im pruža jasan indikator što prolazi na tržištu. Modeli koji se brzo rasprodaju te im cijena na online oglasnicima brzo poraste su modeli koji pogađaju u sridu, dok su oni koji se na tim istim oglasnicima ubrzo mogu naći u pola cijene vrlo vjerojatno promašaj. Osim toga, neprestani hype velikim brandovima donosi korist, šire se marketinški kanali, kao i isprepletenost određenih marki s kulturom. Kad stvar postane percipirana kao statusni simbol, to doslovce djeluje poput epidemije. Budi neke okidače u ljudima. Okidače za potrošnju. Sve to se pozitivno odražava i na burzovne brojke i rast kompanija. Tako je Nike (NKE) u posljednjih 5 godina na burzi zabilježio rast od 106,84%, dok je Adidas (ADDYY) rastao čak 368,10%. Nevjerojatno zahvalne investicije.

Proizvodi tih kompanija pretvorili su se u punokrvnu alternativnu investicijsku klasu. Određene tenisice su dokazano pametnije ulaganje čak i od dobro poznatih birkinica i Lego setova koje ljudi skladište u garaže i na tavane u nadi da će im jednog dana vrijednost porasti. Kod poželjnih modela cijene neprestano rastu, a marže koje mešetari ostvaruju su upravo nevjerojatne. No, naše hrvatsko tržište i u ovom segmentu globalni trend uvelike zaobilazi. Što zbog slabe kupovne moći, što zbog jedva postojećih supkultura, a vjerojatno i zbog neznatne veličine tržišta. Hrvatima su skupe tenisice uglavnom van dosega.

Određene tenisice su dokazano pametnije ulaganje čak i od dobro poznatih birkinica i Lego setova koje ljudi skladište u garaže i na tavane u nadi da će im jednog dana vrijednost porasti.

Što se sekundarnog tržišta tiče, na njuškalu se od Air Jordana može naći svega četrdesetak komada, mahom nošenih i nedovoljno uščuvanih. Kad upišete Yeezy, možete očekivati 90% krivotvorina. Možda ima nešto slatko u toj nedostupnosti. Pravi fanovi će tenisice naručiti online, poželjno iz EU da zaobiđu PDV i carinu, ili će morati otputovati u inozemstvo da ih se domognu. Na kraju ipak možeš imati najkice koje nitko drugi kod nas nema. Ameri za taj isti feeling moraju izdvojiti cifre od 4.000 $ naviše da bi se domogli nekog ultra rijetkog modela koji ne nosi prosječni sneakerhead na ulici.

Sviđa ti se članak? Podijeli ga:

Možda te zanima