fbpx
Select Page

Da mi je biti influencer

by | 01.10.20.

Moderno influencerstvo možda ne izgleda kao težak posao. Snimiš tamo neki video u kojem pričaš o svom životu (tako su prvi YouTuberi krenuli), malo ga središ i za 15 minuta te zove Nike i nudi ti 200 tisuća dolara da u sljedećem videu nosiš njihovu kapu. Može to svatko, zar ne?

Eskaliralo je dosta brzo − jedan zahtjev hrvatske influencerice restoranu i njihov oštar odgovor, pa na kraju i njeno iščuđavanje kako joj nisu omogućili da jede u restoranu u zamjenu za reklamu na društvenim mrežama. 

U jeku koronakrize, financijske krize koja nas čeka i još 101 aktualnog problema Hrvatska je prepoznala svoje prave neprijatelje. Ne, to nisu ljudi koji bjesomučno troše previše novca poreznih obveznika i ne, to nisu oni koji negiraju postojanje koronavirusa. To nisu ubojice i silovatelji. Naravno, influenceri ili, kako su ih u posljednje vrijeme u javnosti nazivali, „bagra neradnička“, postali su izvor problema u našem društvu.

Nismo u ovom tekstu upotrijebili ovaj naziv bezveze. Poznati redatelj Dalibor Matanić nazvao je influencere neradničkom bagrom, a prema Indexovoj anketi 82 posto ljudi misli da su oni upravo to – bagra neradnička. Istina, uzorak od 23 tisuće ispitanika na portalu nije reprezentativan, ali očigledno je da influenceri na sebe navlače bijes, pogotovo starijih generacija koje jednostavno ne razumiju kako oni to „zarađuju, a ne rade ništa“.

Kako to?

Mnogi izvori reći će vam da influencerstvo seže još u daleku prošlost, kad su posebno cijenjene povijesne ličnosti poput kraljeva, kraljica ili pape jednostavno podizali vrijednost nekim proizvodima. Primjer su obrti koji su za njih izrađivali kojekakve stvari, a onda na temelju toga „nabijali“ svoje cijene i prodaju. Ipak, ovakva vrsta ipak je bliža nečemu što se zove celebrity marketing, koji je svoj uzlet doživio u prošlom stoljeću kad su najuspješnijim tvrtkama prodaju podizale zvijezde poput Doris Day i Humphreyja Bogarta, a kasnije Britney Spears, Michael Jordan, David Beckham i slično društvo.

Svakome je jasno da je Jordanu i Beckhamu bilo lako biti influencer. Talentirani sportaši, glumci i pjevači prirodno su privlačili svoje fanove koji bi onda, logično, kupovali zbog njih neke proizvode. Za razliku od ovih današnjih, novih influencera koji, na prvi pogled, nisu ni za što slično talentirani.

Evo, uzmite za primjer toliko spominjanog influencera iz naše regije koji sebe naziva Baka Prase. Ovaj Srbin grotesknog nadimka nije talentiran glumac ni pjevač, a opet snima pjesme i glumi. Novim influencerima mogao bi se zamjeriti nedostatak konkretnih, tradicionalnih talenata pa ih automatski etiketirati kao bagru neradničku. No, treba im priznati jedan talent koji se u suvremenom medijskog okruženju najviše traži, a to je sposobnost privlačenja pažnje pod svaku cijenu.

Hvala, Kim

Reality televizija izbacila je na površinu svu silu novih zvijezda i zvjezdica koje u pravilu ne traju dugo. Od te se odskočne daske nekad odbiju i skoče na neku višu razinu popularnosti, a najčešće se samo strovale u ponor anonimnosti iz kojeg su i došli. Takva vrsta sadržaja u svijetu je vrlo popularna već godinama i čini se da veća zvijezda može postati onaj tko više sebe pokaže, odnosno više informacija o sebi pusti u javnost. Naravno, ne bilo kakvih informacija, već što šokantnijih i pikantnijih. Publiku zanimaju prljave tajne i emotivni šokovi, tako da znaju da njihovi životi nisu u potpunosti sjebani. Najbolji primjer koji potvrđuje ovu tezu je Kim Kardashian i cijela njena obitelj. Kim je poznata kao prva osoba koja je slavna samo zato što je slavna, a kućni pornić koji je procurio u javnost lansirao ju je u visine medijskog prostora. Ona je publici pokazala apsolutno sve i privukla na sebe tu pažnju.

Pažnja, iako je apstraktan pojam, najvrjedniji je resurs u marketingu. Pojavom društvenih mreža i online medija prosječna osoba je osuđena na bombardiranje informacijama, a jedna kratka pauza na beskonačnom feedu zlata vrijedi. Odavno su to shvatile korporacije koje su počele influencerima davati veliku lovu upravo da bi dobile tu mrvicu pažnje od hiperinformirane mlađe publike. Koliko god basnoslovno zvučale svote koje influenceri dobivaju od privatnih kompanija, manje su od onih koje bi potrošile na staromodne reklamne kampanje i zato se okreću tim majstorima privlačenja pažnje.

Moderno influencerstvo možda ne izgleda kao težak posao. Snimiš tamo neki video u kojem pričaš o svom životu (tako su prvi YouTuberi krenuli), malo ga središ i za 15 minuta te zove Nike i nudi ti 200 tisuća dolara da u sljedećem videu nosiš njihovu kapu. Može to svatko, zar ne? E, pa baš i ne. Svijet influencera uvelike podsjeća na američku koledž-košarku u kojoj stotine košarkaša sanjaju o ulasku u NBA ligu, dok samo mali postotak njih to i uspije. Nešto slično je i sa influencerima. Zamislite samo koliko je mladih ljudi pokušalo biti zanimljivo na društvenim mrežama, uložilo vrijeme i novac u to pa su na kraju skužili da ipak nisu toliko zabavni ni zanimljivi. Tek nekolicina ljudi, pogotovo u Hrvatskoj, može od toga zaraditi nekakve novce, što sigurno veseli Matanića i društvo.

Zaključak cijele ove priče je da su influenceri, zapravo, bliže herojima nego zločincima, iako zapravo nisu ni jedno ni drugo. Prigovara im se da daju loš primjer djeci koja žele biti poput njih, što je i istina, ali tko im može zabraniti da biraju vlastite idole? I što je loše u tome da influenceri od privatnih firmi dobiju novac? Nikoga to ne pogađa. Iza sve te netrpeljivosti stoji samo ljubomora. Pravo je pitanje dokad će taj fenomen trajati. Koliki je rok valjanosti influencera koji su svojim pratiteljima govorili iskreno ili se bar pravili da govor iskreno? Jer reklamiranje proizvoda od kojeg influenceri žive nikad nije iskreno. No dok se to ne dogodi, svi ćemo se potajno diviti toj „bagri“ koja „zarađuje ne radeći ništa“.

Piše: Marin Karadžija

Izvori: Digital Media Solutions, Marketing Schools, 24sata, YouTube, Index.hr, Net.hr

Sviđa ti se članak? Podijeli ga:
Možda te zanima